Zapošljavanje u preduzećima, organizacijama i državnim ustanovama u Bosni i Hercegovini još uvijek se provodi preko kadrovskih službi. Izbor na radna mjesta se vrši prema kvalifikacijama, odnosno, stručnoj spremi i radnom iskustvu, a ponekad i prema nacionalnoj i političkoj podobnosti.
U razvijenim zemljama međutim, primjenjuju se savremeni principi upravljanja ljudskim resursima. Za ove procese su zaduženi, visokopozicionirani, menadžeri za ljudske resurse i službe za upravljanje ljudskim resursima. Značajna novina je da se izbor kadrova vrši prema „kompetencijama“. Šta je to kompetencija? Kompetencija predstavlja određenu karakteristiku ili potencijal osobe potrebnu za obavljanje posla, a može pripadati jednom od tri domena: znanje, vještine (Know-how) i sklonosti. Znanje i vještine se odnose na stečena znanja i praktična iskustva. Sklonosti se odnose na karakteristike ličnosti, lične preferencije, psihička predodređenja. Dakle, ako se traži lider projekta, ta osoba mora posjedovati kompetenciju: liderstva ili vođenja, sposobnost da uspješno vodi tim ljudi. Osoba može posjedovati izvanredna znanja, ali bez sposobnosti vođenja ne može biti dobar vođa tima. Uposlenik u marketingu mora imati sposobnost ili vještinu prezentacije i mora biti komunikativan, pored stručnog poznavanja tehnologija marketinga.
Dakle, na nivou firme se identifikuje skup svih poslova. Kod opisa poslova evidentiraju se potrebne kompetencije za svaki posao. Za preduzeće se pravi katalog ključnih kompetencija. Za primjer navedimo nekoliko kompetencija: sposobnost delegiranja, sposobnost donošenja odluka, sposobnost liderstva, komunikativnost, kreativnost, vještina prezentacije, vještina pregovaranja, analitičnost i sposobnost slušanja.
Katalog kompetencija se koristi za procese: definiranja radnih pozicija, regrutovanje kadrova, procjenu zahtjeva za obuku i razvoj, ocjenu personala, razvijanje buduće vizije organizacije, nagrađivanje i komuniciranje i jačanje organizacione kulture.
Jednom godišnje u preduzeću ili ustanovi se organizuje provjera performansi uposlenika, odnosno, razmatranje putanje karijere svakog uposlenika. Dakle, aktivno se planira izgradnja karijere.
Cilj upravljanja ljudskim resursima je da se pravim ljudima povjere pravi poslovi kako bi se postigla maksimalna efikasnost poslovanja preduzeća.
Zaposlenici u budućnosti neće biti tretirani samo kao korporativna imovina, nego kao “slobodni” agenti koji investiraju svoj ljudski kapital u kompanije koje im daju najbolje zauzvrat.
Tuesday, June 23, 2009
Wednesday, June 17, 2009
Digitalno doba i sistem obrazovanja
Digitalne multimedijalne komunikacije i Internet, već danas, treba da prožimaju sve obrazovne procese, u cilju kvalitetnijeg obrazovanja novih generacija, kadrova „društva znanja“. Kadrova, sposobnih da samostalno stiču nova znanja i da u životnoj karijeri primjenjuju principe doživotnog učenja.
Mogućnosti koje je donijelo digitalno doba, transformiraju postojeće procese sistema obrazovanja. U srcu tih promjena nalazi se, širom svijeta rasprostranjena baza informacija, sa jednostavnim pristupom, zahvaljujući izvanrednoj tehnologiji web-a.
Usluge Interneta, bez sumnje, predstavljaju moćan alat za sve učesnike u procesima obrazovanja. Internet mreža nudi usluge komunikacije, zabave i informiranja.
Na mnoga pitanja danas, studenti mogu brzo naći odgovore.
Elektronska komunikacija profesora i studenata mnoge stvari olakšava i ubrzava. Multimedijalnim prezentacijama u nastavi moguće je olakšati shvatanje kompleksne i apstraktne tematike.
Učenje na uspješnim slučajevima i projektima je dobar način uvezivanja teorije i prakse. Rad u timovima i izražavanje uz pomoć multimedije, doprinosi razvijanju sposobnosti prezentacije i timskog rada budućih uposlenika, inženjera, ekonomista, pravnika...
Pored izvanrednih koristi, komunikacija u društvenim mrežama kao što je Facebook, može da poveća rasipanje vremena pojedinaca. I stoga, će uvijek biti pristutno pitanje, kako, u šumi često beskorisne zabave, usmjeriti pažnju studenata na alate za sticanje određenih znanja? Svaki korisnik Interneta treba tu da uspostavi vlastiti balans, vremenski usklađujući aktivnosti, zabave, komunikacije i učenja.
Mogućnosti koje je donijelo digitalno doba, transformiraju postojeće procese sistema obrazovanja. U srcu tih promjena nalazi se, širom svijeta rasprostranjena baza informacija, sa jednostavnim pristupom, zahvaljujući izvanrednoj tehnologiji web-a.
Usluge Interneta, bez sumnje, predstavljaju moćan alat za sve učesnike u procesima obrazovanja. Internet mreža nudi usluge komunikacije, zabave i informiranja.
Na mnoga pitanja danas, studenti mogu brzo naći odgovore.
Elektronska komunikacija profesora i studenata mnoge stvari olakšava i ubrzava. Multimedijalnim prezentacijama u nastavi moguće je olakšati shvatanje kompleksne i apstraktne tematike.
Učenje na uspješnim slučajevima i projektima je dobar način uvezivanja teorije i prakse. Rad u timovima i izražavanje uz pomoć multimedije, doprinosi razvijanju sposobnosti prezentacije i timskog rada budućih uposlenika, inženjera, ekonomista, pravnika...
Pored izvanrednih koristi, komunikacija u društvenim mrežama kao što je Facebook, može da poveća rasipanje vremena pojedinaca. I stoga, će uvijek biti pristutno pitanje, kako, u šumi često beskorisne zabave, usmjeriti pažnju studenata na alate za sticanje određenih znanja? Svaki korisnik Interneta treba tu da uspostavi vlastiti balans, vremenski usklađujući aktivnosti, zabave, komunikacije i učenja.
Evropska godina kreativnosti i inovativnosti
Godina 2009. izabrana je u Evropskoj zajednici za godinu kreativnosti i inovativnosti. Ovim je rukovodstvo Evropske zajednice naglasilo značaj inovativnosti za dalji razvoj Evrope.
Kakav se značaj daje inovativnosti i znanju u Bosni i Hercegovini?
Inovativnost, inovatori i inovacije u Bosanskohercegovačkom društvu nalaze se na margini, umjesto u temeljima sistema, kao pogonska snaga razvoja ekonomije.
Inovatori danas, to su usamljeni pojedinci, inženjeri, tehničari, profesori, đaci i studenti, koji se preko Udruženja inovatora, povremeno pojave na međunarodnim takmičenjima i osvoje priznanja. Tim prigodama, poneki političar održi govor izražavajući verbalnu podršku, a poslije sve pada u zaborav. Generalno, nema društvene podrške inovativnosti kao sastavnom dijelu svih društvenih procesa.
Učenje, znanje, inovativnost i poduzetništvo predstavljaju eksplozivnu smjesu razvoja društva. Kreativnost je pokretač inovativnosti i ključni faktor za razvoj kadrovskih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih kompetencija.
Svi subjekti države, preduzeća, jedinice državne uprave, organizacije, ustanove... morale bi u svom ustrojstvu imati izjavu o svjesnosti značaja inovativnosti za unapređenje ekonomskih i društvenih procesa. Svi bi trebali imati i razrađene procese poticaja inovativnosti.
Kroz razvijanje svjesnosti o značaju inovativnosti i organizacione mehanizme za njeno poticanje, društvo bi moralo savladati prepreke kao što su ljubomora i zavist zbog tuđeg uspjeha i strah za vlastite pozicije stečene kriterijima, poput podobnosti i pripadnosti, a ne po kompetencijama, znanju i kreativnosti.
Kakav se značaj daje inovativnosti i znanju u Bosni i Hercegovini?
Inovativnost, inovatori i inovacije u Bosanskohercegovačkom društvu nalaze se na margini, umjesto u temeljima sistema, kao pogonska snaga razvoja ekonomije.
Inovatori danas, to su usamljeni pojedinci, inženjeri, tehničari, profesori, đaci i studenti, koji se preko Udruženja inovatora, povremeno pojave na međunarodnim takmičenjima i osvoje priznanja. Tim prigodama, poneki političar održi govor izražavajući verbalnu podršku, a poslije sve pada u zaborav. Generalno, nema društvene podrške inovativnosti kao sastavnom dijelu svih društvenih procesa.
Učenje, znanje, inovativnost i poduzetništvo predstavljaju eksplozivnu smjesu razvoja društva. Kreativnost je pokretač inovativnosti i ključni faktor za razvoj kadrovskih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih kompetencija.
Svi subjekti države, preduzeća, jedinice državne uprave, organizacije, ustanove... morale bi u svom ustrojstvu imati izjavu o svjesnosti značaja inovativnosti za unapređenje ekonomskih i društvenih procesa. Svi bi trebali imati i razrađene procese poticaja inovativnosti.
Kroz razvijanje svjesnosti o značaju inovativnosti i organizacione mehanizme za njeno poticanje, društvo bi moralo savladati prepreke kao što su ljubomora i zavist zbog tuđeg uspjeha i strah za vlastite pozicije stečene kriterijima, poput podobnosti i pripadnosti, a ne po kompetencijama, znanju i kreativnosti.
Wednesday, June 3, 2009
Društvo znanja kao jedinstvena razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu
Intenzivan razvoj informacionih tehnologija posljednjih decenija omogućio je da razvijene zemlje svijeta već uživaju u blagodetima društva znanja.
Društvo znanja je ono u kom razni oblici znanja predstavljaju osnovne komponente bilo koje ljudske aktivnosti. To je društvo u kojem znanje postaje glavna kreativna snaga.
Uspješnom eksploatacijom znanja u ekonomiji kreiraju se nacionalna bogatstva jedne države.
Prema postojećoj viziji, BH Telecom, kao davatelj telekomunikacionih usluga, je preuzeo obavezu da pruži puni doprinos u ispunjenju zadataka iz dokumenta “eSEE AGENDA + za razvoj društva znanja u jugoistočnoj Evropi, u periodu 2007- 2012”.
Ovim dokumentom zemlje regije jugoistočne Evrope, među kojim je i Bosna i Hercegovina, izrazile su saglasnost na putu izgradnje Društva znanja.
Preuzet je niz obaveza među kojima izdvajamo slijedeće:
• povećati penetraciju širokopojasnih usluga na 50% do 2010. godine,
• u svakoj školi obezbijediti računarsku laboratoriju sa konekcijom na Internet do 2009. godine,
• jedan računar na 20 učenika i širokopojasni pristup Internetu do kraja 2010 godine,
• unaprijediti javnu upravu i poslovanje kroz primjenu e-vlade, e-poslovanja, e-demokratije i digitalnih biblioteka do 2012. godine.
Dostupnost širokopojasnih usluga u Bosni i Hercegovini je znatno ispod postavljenog cilja i trenutno iznosi oko 15%.
Sadašnja opremljenost škola i fakulteta sa računarskom opremom i brzom konekcijom na Internet ne omogućuje svim učenicima i studentima kvalitetnu edukaciju u primjeni informacionih tehnologija.
Iz iskustva drugih zemalja poznato je da je razvijena telekomunikaciona infrastruktura neophodan temelj za stabilan ekonomski razvoj.
Pored nosilaca funkcija državne uprave i telekom operatori, davatelji usluga u Bosni i Hercegovini, snose odgovornost za razvoj telekomunikacione infrastrukture.
BH Telecom d.d. Sarajevo ulaže velike napore u razvoj širokopojasnih mreža preko kojih će pružati sve više multimedijalnih usluga komuniciranja, informiranja i zabave i na taj način dati svoj doprinos razvoju Bosne i Hercegovine kao društva znanja, odnosno prosperitetne države za sve njene stanovnike.
Društvo znanja je ono u kom razni oblici znanja predstavljaju osnovne komponente bilo koje ljudske aktivnosti. To je društvo u kojem znanje postaje glavna kreativna snaga.
Uspješnom eksploatacijom znanja u ekonomiji kreiraju se nacionalna bogatstva jedne države.
Prema postojećoj viziji, BH Telecom, kao davatelj telekomunikacionih usluga, je preuzeo obavezu da pruži puni doprinos u ispunjenju zadataka iz dokumenta “eSEE AGENDA + za razvoj društva znanja u jugoistočnoj Evropi, u periodu 2007- 2012”.
Ovim dokumentom zemlje regije jugoistočne Evrope, među kojim je i Bosna i Hercegovina, izrazile su saglasnost na putu izgradnje Društva znanja.
Preuzet je niz obaveza među kojima izdvajamo slijedeće:
• povećati penetraciju širokopojasnih usluga na 50% do 2010. godine,
• u svakoj školi obezbijediti računarsku laboratoriju sa konekcijom na Internet do 2009. godine,
• jedan računar na 20 učenika i širokopojasni pristup Internetu do kraja 2010 godine,
• unaprijediti javnu upravu i poslovanje kroz primjenu e-vlade, e-poslovanja, e-demokratije i digitalnih biblioteka do 2012. godine.
Dostupnost širokopojasnih usluga u Bosni i Hercegovini je znatno ispod postavljenog cilja i trenutno iznosi oko 15%.
Sadašnja opremljenost škola i fakulteta sa računarskom opremom i brzom konekcijom na Internet ne omogućuje svim učenicima i studentima kvalitetnu edukaciju u primjeni informacionih tehnologija.
Iz iskustva drugih zemalja poznato je da je razvijena telekomunikaciona infrastruktura neophodan temelj za stabilan ekonomski razvoj.
Pored nosilaca funkcija državne uprave i telekom operatori, davatelji usluga u Bosni i Hercegovini, snose odgovornost za razvoj telekomunikacione infrastrukture.
BH Telecom d.d. Sarajevo ulaže velike napore u razvoj širokopojasnih mreža preko kojih će pružati sve više multimedijalnih usluga komuniciranja, informiranja i zabave i na taj način dati svoj doprinos razvoju Bosne i Hercegovine kao društva znanja, odnosno prosperitetne države za sve njene stanovnike.
Subscribe to:
Comments (Atom)
