Nekad i sad u svijetu tehnoloških inovacija

Nekad, nismo imali auto, ali smo manje putovali i više pješačili, što je bilo dobro za zdravlje. Danas, svaki vozač dnevno provede u prosjeku više od jednog sata u autu, vozeći u saobraćajnim gužvama pod stresom. Godišnje to predstavlja dvije sedmice boravka, uklješten između sjedišta i volana.

Nekad, nismo imali televizor, ali smo više uživali u tišini i čitali knjige. Danas imamo kablovsku sa desetinama kanala i živimo izluđeni predstavama realnosti, kriznim politikama, sladunjavim serijama i nasiljem iz filmova, i zasigurno, narušenim mirom u vlastitom domu.

Nekad, imali smo stari fiksni telefon s brojčanikom i umjereno ga koristili. Danas posjedujemo mobitele, svugdje dostupni, ali i uznemireni: zaboravio mobitel, ukraden, razbio se, istrošila se baterija, zastario, previsok račun, briga ako se ne javlja, briga ako se javi u krivo vrijeme, ... a onda sve više dodaju novog, pa moraš učiti, dodali kameru, mobilni Internet, GPS...i na kraju ispadne, kompletno izluđivanje u pokretu.

Sa Internetom smo dobili zaista mnogo. Trač je izašao iz čaršije i raširio se globalno rasprostranjen na facebook-u i myspace-u. To je opet jedan sat dnevno na Internetu ili godišnje dvije sedmice.
I na kraju, pitamo se, da li više stresa ili zadovoljstva ulazi u naš dom kroz tehnološke inovacije?

Slušanje muzike i tehnološki napredak

Zadivljujući tehnološki napredak u sferi razmjene informacija i komunikacija među ljudima daje velike mogućnosti za unapređenje kvaliteta življenja ljudi. Informacije, znanje, knjige, muzika i zabava postaju globalno dostupni svakom čovjeku. Mogućnosti su beskrajne. Ali da li se one koriste i koliko zaista poboljšavaju život?
Da li su ljudi danas sretniji nego što su bili prije digitalne ere? Da li su manje opterećeni poslom i brigama? Da li imaju više vremena za odmor, slušanje muzike i čitanje knjiga? Posmatrajući u različitim aspektima doprinos novih tehnologija boljem životu ljudi dolazimo do zaključka da se život i nije unaprijedio srazmjerno tehnološkim mogućnostima.
Ovom prilikom osvrćemo se na uticaj tehnološkog napretka u sferi muzičke kulture. Pitamo se da li je tehnološki napredak, kroz masovnu dostupnost muzike preko raznih medija, omogućio podizanje muzičke kulture slušalaca i slušanje kvalitetnije muzike? Svakodnevno, u raznim prilikama, susrećemo se sa muzikom lošeg kvaliteta. Komparirajući sa vremenom slušanja gramofonskih ploča, ne vidimo velikog napretka. To možemo objasniti na slijedeći način.
Živimo u potrošačkom društvu u kom se roba proizvodi prvenstveno radi profita, a usput i zadovoljenja čovjekovih potreba. Ljudima se prodaje magla u vidu brendova. Ljudi konzumiraju nametnute vrijednosti koje začudo doživljavaju kao privid slobode izbora. Danas i muzika ima status robe koja se nudi na tržištu. Citiramo riječi sociologa Theodor-a Adorno-a: “Drugim riječima muzika je prestala da sadrži ljudsku snagu zbog toga što se konzumira kao svaka druga roba. Dolazi do „robnog slušanja", vrste slušanja koje odstranjuje svaki trud slušaoca, čak i u slučajevima kad je taj trud potreban za razumevanje smisla muzike...”.
Sa bezbroj uređaja tipa Ipod, MP3, mobitel i notebook, reprodukcija muzike je dostupna bez prekida. Mnogi tinejdžeri ne vade slušalicu iz uha. Muziku slušaju kući, u pokretu, u autu i uvijek preglasno. Možemo postaviti pitanje da li je uistinu ljubav prema određenoj muzici motiv za takvo maratonsko slušanje.
Mladi ljudi su i najveće žrtve marketinške aždahe koja se zove modni trendovi ili modni brendovi, a koja je svoje pipke rasprostrla preko medija. Njihova muzička interesovanja se prepuštaju stihiji i konzumiranju svega bez kritičkog odnosa prema stvarima i vrijednostima koje one nose.
Slušanje preglasne muzike je slušanje izobličenog zvuka kojeg daje uređaj ili zbog reflesija zvuka u prostoru. Nažalost mladi ljudi često ne uočavaju razliku u kvalitetu muzike koju slušaju. A pored tog, dugo slušanje preglasne muzike može dovesti do oštećenja sluha. Prema jednom istraživanju provedenom među učenicima škola u SAD-u, čak 40% anketiranih je reklo da na svojim Ipod-ima zvuk slušaju na najjačem nivou. Inače, oko 10% Amerikanaca imaju neku vrstu oštećenja sluha, a čak trećini njih sluh je oštećen usled jake buke.
Slušaoci muzike preko raznovrsnih uređaja dostupnih danas, morali bi znati osnovne informacije o uređajima koje koriste, o kvalitetu zvuka i o potencijalno štetnom uticaju buke na sluh.
Naravno, ne bi trebali dozvoliti da ih zavedu sa nekvalitetom, malo informacija o muzici uopšte neće škoditi.

Kako upravljati znanjem u preduzeću

Pored uobičajenog predstavljanja u poslovnim izvještajima, vrijednosti finansijskog kapitala, sve više se pojavljuje i nova sastavnica vrijednosti preduzeća, označena izrazom intelektualni kapital. Intelektualni kapital preduzeća predstavlja: znanje, relacije sa dobavljačima, partnerima i klijentima, kompetencije i organizacionu vrijednost.
Intelektualni kapital preduzeća zavisi u velikom stepenu od svih osoba koje su dio preduzeća, ali on ujedno zavisi od operacionalne i organizacione strukture i od internih i eksternih relacija sa svim stejkholderima.

Upravljanje znanjem, kao proces stvaranja, koordiniranja i pohranjivanja, prijenosa i primjenjivanja znanja, ima poseban značaj kad je u pitanju povećanje vrijednosti i učinkovitosti preduzeća koje djeluje na tržištu.

Uspješno preduzeće na tržištu treba postaviti kao strateški cilj implementaciju podesne politike upravljanja znanjem, koja će poticati inicijative, procedure i alate, dozvoljavajući preduzeću da aktuelno i efektivno iskoristi svoj intelektualni kapital.

Preduzeće treba posmatrati kao sistem sačinjen od veza između ljudi i radnih grupa. Znanje svakog treba biti identifikovano i pristupačno svima tako da proizvodi na znanju baziran zamajac razvoja.

Upravljanje znanjem treba usklađivati sa kompetencijama i zahtjevima postavljenim u strategiji preduzeća.

U procesu upravljanja znanjem definirati zahtijevano upravljanje, mjerenje, modele procesa i sistema, integrirajući viziju različitih jedinica poslovanja, u namjeri razumjevanja i razvoja mehanizama, koji će osloboditi tok znanja, u okviru postojeće organizacione strukture.

Poticati u najvećem stepenu dijeljenje postojećeg znanja u organizaciji.
Dijeljena inteligencija je kreativna i inovativna i veća nego prosta suma individualnih inteligencija.

Poticati i prakticirati kulturu inovacija koja prožima cijelu organizaciju i razvija motivirajuće radno okruženje, koje stimuliše i nagrađuje generiranje ideja i inovacija od strane uposlenih.

Telekomunikacione usluge u sektoru zdravstva

Razvoj fiksnih i mobilnih mreža treće generacije u Bosni i Hercegovini sve više širi mogućnosti primjene telekom usluga, pored ostalog i u zdravstvu. Stvorene su prilike za unapređenje usluga zdravstva primjenom telekomunikacionih tehnologija.
Mobilna mreža danas, sposobna je da prenosi zdravstvenu sliku pacijenta, koji se nalazi van zdravstvene ustanove, do ljekara koji prati stanje njegove bolesti.

Razvoj računarskih tehnologija i posebno Internet mreže, omogućio je pristup obilju podataka, koji se akumuliraju u svijetu, iz svih oblasti, pa tako i iz medicine.
Zahvaljujući Internetu zdravstveni profesionalci mogu da dopune i usavrše svoje znanje. Mogu da se konsultuju sa kolegama iz odgovarajuće oblasti, koristeći e-mail, videokonferenciju i prenos podataka.
Konsultacije ljekara na daljinu, dovode do bržih i pouzdanijih dijagnoza. U tim konsultacijama, često je potreban dostup do određenog dijagnostičkog nalaza. Dakle, javlja se potreba za prenosom na daljinu dijagnostičkih slika. Ili za trenutni uvid sa daljine u stanje zdravlja pacijenta. To je moment, kad savremene telekomunikacije ulaze u medicinu, omogućavajući pristup pacijentu sa daljine, ili konsultaciju ljekara koji se nalaze na različitim lokacijama.
Spoj telekomunikacija i medicine označava se izrazom “telemedicina”. Telemedicina omogućuje profesionalcima zdravstvene njege da koriste, umrežene medicinske uređaje, u evaluaciji, dijagnozi i tretmanu pacijenata na udaljenim lokacijama.

Telekom operatori u Bosni i Hercegovini imaju šansu da kroz partnerske odnose u zajedničkim projektima, sa zdravstvenim ustanovama i univerzitetima, doprinesu bržem razvoju telemedicine, odnosno unapređenju zdravstvenih usluga za građane.

Savremeno upravljanje ljudskim resursima

Zapošljavanje u preduzećima, organizacijama i državnim ustanovama u Bosni i Hercegovini još uvijek se provodi preko kadrovskih službi. Izbor na radna mjesta se vrši prema kvalifikacijama, odnosno, stručnoj spremi i radnom iskustvu, a ponekad i prema nacionalnoj i političkoj podobnosti.
U razvijenim zemljama međutim, primjenjuju se savremeni principi upravljanja ljudskim resursima. Za ove procese su zaduženi, visokopozicionirani, menadžeri za ljudske resurse i službe za upravljanje ljudskim resursima. Značajna novina je da se izbor kadrova vrši prema „kompetencijama“. Šta je to kompetencija? Kompetencija predstavlja određenu karakteristiku ili potencijal osobe potrebnu za obavljanje posla, a može pripadati jednom od tri domena: znanje, vještine (Know-how) i sklonosti. Znanje i vještine se odnose na stečena znanja i praktična iskustva. Sklonosti se odnose na karakteristike ličnosti, lične preferencije, psihička predodređenja. Dakle, ako se traži lider projekta, ta osoba mora posjedovati kompetenciju: liderstva ili vođenja, sposobnost da uspješno vodi tim ljudi. Osoba može posjedovati izvanredna znanja, ali bez sposobnosti vođenja ne može biti dobar vođa tima. Uposlenik u marketingu mora imati sposobnost ili vještinu prezentacije i mora biti komunikativan, pored stručnog poznavanja tehnologija marketinga.
Dakle, na nivou firme se identifikuje skup svih poslova. Kod opisa poslova evidentiraju se potrebne kompetencije za svaki posao. Za preduzeće se pravi katalog ključnih kompetencija. Za primjer navedimo nekoliko kompetencija: sposobnost delegiranja, sposobnost donošenja odluka, sposobnost liderstva, komunikativnost, kreativnost, vještina prezentacije, vještina pregovaranja, analitičnost i sposobnost slušanja.
Katalog kompetencija se koristi za procese: definiranja radnih pozicija, regrutovanje kadrova, procjenu zahtjeva za obuku i razvoj, ocjenu personala, razvijanje buduće vizije organizacije, nagrađivanje i komuniciranje i jačanje organizacione kulture.
Jednom godišnje u preduzeću ili ustanovi se organizuje provjera performansi uposlenika, odnosno, razmatranje putanje karijere svakog uposlenika. Dakle, aktivno se planira izgradnja karijere.

Cilj upravljanja ljudskim resursima je da se pravim ljudima povjere pravi poslovi kako bi se postigla maksimalna efikasnost poslovanja preduzeća.
Zaposlenici u budućnosti neće biti tretirani samo kao korporativna imovina, nego kao “slobodni” agenti koji investiraju svoj ljudski kapital u kompanije koje im daju najbolje zauzvrat.

Digitalno doba i sistem obrazovanja

Digitalne multimedijalne komunikacije i Internet, već danas, treba da prožimaju sve obrazovne procese, u cilju kvalitetnijeg obrazovanja novih generacija, kadrova „društva znanja“. Kadrova, sposobnih da samostalno stiču nova znanja i da u životnoj karijeri primjenjuju principe doživotnog učenja.
Mogućnosti koje je donijelo digitalno doba, transformiraju postojeće procese sistema obrazovanja. U srcu tih promjena nalazi se, širom svijeta rasprostranjena baza informacija, sa jednostavnim pristupom, zahvaljujući izvanrednoj tehnologiji web-a.
Usluge Interneta, bez sumnje, predstavljaju moćan alat za sve učesnike u procesima obrazovanja. Internet mreža nudi usluge komunikacije, zabave i informiranja.
Na mnoga pitanja danas, studenti mogu brzo naći odgovore.
Elektronska komunikacija profesora i studenata mnoge stvari olakšava i ubrzava. Multimedijalnim prezentacijama u nastavi moguće je olakšati shvatanje kompleksne i apstraktne tematike.
Učenje na uspješnim slučajevima i projektima je dobar način uvezivanja teorije i prakse. Rad u timovima i izražavanje uz pomoć multimedije, doprinosi razvijanju sposobnosti prezentacije i timskog rada budućih uposlenika, inženjera, ekonomista, pravnika...

Pored izvanrednih koristi, komunikacija u društvenim mrežama kao što je Facebook, može da poveća rasipanje vremena pojedinaca. I stoga, će uvijek biti pristutno pitanje, kako, u šumi često beskorisne zabave, usmjeriti pažnju studenata na alate za sticanje određenih znanja? Svaki korisnik Interneta treba tu da uspostavi vlastiti balans, vremenski usklađujući aktivnosti, zabave, komunikacije i učenja.

Evropska godina kreativnosti i inovativnosti

Godina 2009. izabrana je u Evropskoj zajednici za godinu kreativnosti i inovativnosti. Ovim je rukovodstvo Evropske zajednice naglasilo značaj inovativnosti za dalji razvoj Evrope.
Kakav se značaj daje inovativnosti i znanju u Bosni i Hercegovini?
Inovativnost, inovatori i inovacije u Bosanskohercegovačkom društvu nalaze se na margini, umjesto u temeljima sistema, kao pogonska snaga razvoja ekonomije.
Inovatori danas, to su usamljeni pojedinci, inženjeri, tehničari, profesori, đaci i studenti, koji se preko Udruženja inovatora, povremeno pojave na međunarodnim takmičenjima i osvoje priznanja. Tim prigodama, poneki političar održi govor izražavajući verbalnu podršku, a poslije sve pada u zaborav. Generalno, nema društvene podrške inovativnosti kao sastavnom dijelu svih društvenih procesa.

Učenje, znanje, inovativnost i poduzetništvo predstavljaju eksplozivnu smjesu razvoja društva. Kreativnost je pokretač inovativnosti i ključni faktor za razvoj kadrovskih, profesionalnih, poduzetničkih i društvenih kompetencija.

Svi subjekti države, preduzeća, jedinice državne uprave, organizacije, ustanove... morale bi u svom ustrojstvu imati izjavu o svjesnosti značaja inovativnosti za unapređenje ekonomskih i društvenih procesa. Svi bi trebali imati i razrađene procese poticaja inovativnosti.
Kroz razvijanje svjesnosti o značaju inovativnosti i organizacione mehanizme za njeno poticanje, društvo bi moralo savladati prepreke kao što su ljubomora i zavist zbog tuđeg uspjeha i strah za vlastite pozicije stečene kriterijima, poput podobnosti i pripadnosti, a ne po kompetencijama, znanju i kreativnosti.

Društvo znanja kao jedinstvena razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu

Intenzivan razvoj informacionih tehnologija posljednjih decenija omogućio je da razvijene zemlje svijeta već uživaju u blagodetima društva znanja.
Društvo znanja je ono u kom razni oblici znanja predstavljaju osnovne komponente bilo koje ljudske aktivnosti. To je društvo u kojem znanje postaje glavna kreativna snaga.
Uspješnom eksploatacijom znanja u ekonomiji kreiraju se nacionalna bogatstva jedne države.

Prema postojećoj viziji, BH Telecom, kao davatelj telekomunikacionih usluga, je preuzeo obavezu da pruži puni doprinos u ispunjenju zadataka iz dokumenta “eSEE AGENDA + za razvoj društva znanja u jugoistočnoj Evropi, u periodu 2007- 2012”.
Ovim dokumentom zemlje regije jugoistočne Evrope, među kojim je i Bosna i Hercegovina, izrazile su saglasnost na putu izgradnje Društva znanja.

Preuzet je niz obaveza među kojima izdvajamo slijedeće:

• povećati penetraciju širokopojasnih usluga na 50% do 2010. godine,
• u svakoj školi obezbijediti računarsku laboratoriju sa konekcijom na Internet do 2009. godine,
• jedan računar na 20 učenika i širokopojasni pristup Internetu do kraja 2010 godine,
• unaprijediti javnu upravu i poslovanje kroz primjenu e-vlade, e-poslovanja, e-demokratije i digitalnih biblioteka do 2012. godine.

Dostupnost širokopojasnih usluga u Bosni i Hercegovini je znatno ispod postavljenog cilja i trenutno iznosi oko 15%.
Sadašnja opremljenost škola i fakulteta sa računarskom opremom i brzom konekcijom na Internet ne omogućuje svim učenicima i studentima kvalitetnu edukaciju u primjeni informacionih tehnologija.
Iz iskustva drugih zemalja poznato je da je razvijena telekomunikaciona infrastruktura neophodan temelj za stabilan ekonomski razvoj.
Pored nosilaca funkcija državne uprave i telekom operatori, davatelji usluga u Bosni i Hercegovini, snose odgovornost za razvoj telekomunikacione infrastrukture.

BH Telecom d.d. Sarajevo ulaže velike napore u razvoj širokopojasnih mreža preko kojih će pružati sve više multimedijalnih usluga komuniciranja, informiranja i zabave i na taj način dati svoj doprinos razvoju Bosne i Hercegovine kao društva znanja, odnosno prosperitetne države za sve njene stanovnike.

Pogodnosti trenda razvoja društvenih mreža

U nekoliko prethodnih godina evidentan je trend rasta društvenog umrežavanja, odnosno, na Internetu formiranih sajtova društvenih mreža (Social Network), kao što su Facebook i Myspace.

Usluga društvene mreže kreirana je sa ciljem izgradnje Internet zajednica ljudi koji dijele interesovanja ili aktivnosti, ili koji su zainteresovani za istraživanje interesovanja drugih.
Društvene mreže su uglavnom bazirana na web-u i omogućuje različite načine komuniciranja, kao što je e-mail, diskusioni forumi, blogovi, razmjena slika, videa i instant poručivanje.
Buduća unapređenja društvene mreže će uvezati sve potencijale multimedijalne komunikacije, što će društvenu mrežu pretvoriti u integriranu platformu svih telekomunikacionih kanala i sesija za korisnike. U ovim perspektivama otkrivamo izvanredan potencijal za telekom operatore, pružatelje usluga u mobilnim i fiksnim mrežama.

Na, ovih dana održanom, Svjetskom kongresu mobilne, u Barceloni, jedan od zaključaka bio je, da novi trend na Internetu web 2.0, odnosno, društvene mreže, postaju sve više meta interesovanja telekom davatelja usluga. Facebook, myspace, twitter, linkedin i druge, već imaju više stotina miliona korisnika.

Između proizvođača mobitela i firmi društvenih mreža sklapaju se sporazumi o kreaciji mobitela sa lakim pristupom društvenim mrežama. Tako je, ovih dana, mreža MySpace napravila sporazum sa firmama Nokia i Palm o prilagođenju mobilnih aparata za pristup mreži MySpace sa jednom tipkom.

I veliki operatori prilagođavaju ponudu novom tehnološkom trendu. Francuski Orange, u svojoj ponudi, nudi kupcima neograničen pristup društvenim mrežama, kao što je Facebook i MySpace, a ostali Internet saobraćaj naplaćuje po količini.

Proizvođači telekomunikacione opreme hvataju korak sa novim trendom.
Firma Ericsson, od nedavno, mobilnim operatorima nudi inovativna rješenja: Pixl8r inicijativu, te Social Media Portal, namijenjene društvenom umrežavanju. Navedene tehnologije omogućit će prijateljima iz različitih mreža jednostavno dijeljenje sadržaja generiranih od strane samih korisnika.
Procjenjuje se da će do 2012. godine broj posjetitelja društvenih mreža preći 800 miliona.
Telekomi se moraju fokusirati na pomijeranje iza osnovne konektivnosti da „dozvole individualcima, organizacijama, komunikacijama i objektima, da ostvare interakciju i komuniciraju na način kako to nije bilo nikad ranije“, rekao je Chris Pearson, iz firme IBM Global Services.

Era konvergencije telefonije, televizije i Interneta

U Bosni i Hercegovini, praktično, nije bilo instaliranih mreža kablovske televizije, prije 2000. godine. To je bila idealna šansa da se planira mreža kablovske na nivou države koja bi bila bazirana na kvalitetnoj tehnologiji. Ali ta šansa, nažalost, nije iskorištena. Nedostajala je strategija na nivou države, kao što nedostaje i danas za mnoge oblasti razvoja.
U posljednjih deset godina uspostavljena je ponuda distribucije TV kanala od strane četrdesetak operatora kablovske televizije pretežno u urbanim zonama. U realizaciji mreža korištena je zastarjela analogna tehnologija. Pristup je uglavnom improviziran sa koaksijalnim kablovima položenim po krovovima zgrada i ovješenim između objekata. Pored toga, i dalje postoje ruralna područja u BiH, rijetko naseljena, bez zemaljskog vazdušnog signala, kao i bez ponude kablovskih operatora, tako da mnogi stanovnici naše države nemaju kvalitetan signal u domu.

Međutim, razvoj digitalnih tehnologija dovodi do trenda konvergencije industrija: telekomunikacija, Interneta, medija i potrošačke elektronike. Preko telefonske mreže sa instaliranom širokopojasnom infrastrukturom su omogućene telekomunikacione usluge, Internet i medijske usluge, televizija i radio.

Danas već, razvoj širokopojasne telekomunikacione mreže možemo smatrati državnim strateškim ciljem na putu razvoja informacionog društva i ostvarenje vizije: širokopojasni pristup u svakom domu/preduzeću i isporuka multimedijalnih usluga svim stanovnicima Bosne i Hercegovine.

Kao što smo već prezentirali ovih dana, BH Telecom intenzivno radi na realizaciji prenosa i televizijskih kanala po postojećim telefonskim paricama. To će značajno unaprijediti prikazanu situaciju, odnosno, omogućiti ulazak kvalitetnih TV kanala u mnoge domove. Najavljena usluga BH Telecoma čiji start se očekuje u junu ove godine, nudit će se pod komercijalnim imenom: mojaTV.

Iz govora Predsjednika Baraka Obame

„Na današnji dan smo se okupili zato što smo izabrali nadu, a ne strah, jedinstvo, a ne konflikt i neslaganje“.
"Novi izazovi su pred nama. Instrumenti koje koristimo da se sa izazovima suočimo mogu biti novi, ali vrednosti kao što su trud, poštenje, hrabrost, ili patriotizam su istinite vrednosti i tiha snaga napretka kroz našu istoriju.
"Došao je momenat da potvrdimo svoj istrajni duh, da izaberemo bolju istoriju, da nosimo napred dragoceni dar plemenite ideje, koja se prenosi sa generacije na generaciju, da smo svi jednaki, slobodni i da zaslužujemo šansu da u životu tragamo za najvećom mogućom srećom".

"Ponovo potvrdivši veličinu naše nacije, razumemo da ta veličina nije zagarantovana. Ona mora biti zaradjena. Nikada nismo išli prečicom niti smo se zadovoljavali malim. Naš put nije za one koji nemaju duboko poverenje niti za one koji su neradnici, niti pak za one koji tragaju za zadovoljstvima, bogatstvom i slavom. On je za one koji preuzimaju rizike, koji završavaju stvari, za neznane muškarce i žene koji su nas vodili dugom, napornom stazom ka prosperitetu i slobodi".
"Svet se promenio i mi moramo da se menjamo. Zaklinjemo se da ćemo siromašnim nacijama obezbediti da farme živnu i da čista voda poteče, a nahranićemo i one koji gladuju",
"Mi smo nacija hrišćana i muslimana, jevreja i hindusa, kao i onih koji nisu verujući. U ovoj zemlji se govori mnogo jezika i postoji mnogo kultura. Pošto smo iskusili svu gorčinu građanskog rata i segregacije, izašli smo iz toga jači i ujedinjeniji, tako da ne možemo da ne verujemo da će stara mržnja jednog dana nestati i da Amerika mora da igra značajnu ulogu kao vesnik nove ere u miru"
"To što su muškarci, žene i deca svake rase i vere došli na ovu ceremoniju, predstavlja pravo značenje naše slobode i vere. Naša sloboda i vera je i to što, čovek čiji otac pre manje od 60 godina ne bi mogao da bude uslužen u lokalnom restoranu, danas stoji pred vama i polaže najsvetiju od svih zakletvi"

Isti kabl, isti konektor za sve mobitele za prenos podataka i punjenje

Za deset godina kako je mobilna telefonija kročila u naše živote i domove nakupio se pozamašan broj punjača za mobitele ili napojnih adaptera, kako ih već zovemo. Naravno, pored ovih, imamo i punjače za druge uređaje kao što su MP3 plejeri i digitalne kamere. Prosječna četvoročlana obitelj koja koristi četiri mobitela i mijenja ih svake dvije do tri godine unijela je u naš slatki dom već desetinu, a isto toliko je završilo na smetljištu. Svaki liči jedan na drugog, a različit je, pa je teško prepoznati koji puni čiji mobitel. Zamislimo tri i po milijarde korisnika mobitela u svijetu i koliko njih svakodnevno doprinosi zagađenju okoliša sa starim uređajima.

Pred kraj prošle godine OMTP Forum sastavljen od velikih svjetskih operatora i proizvođača opreme (Nokia, Samsung, Sony Ericsson i LG) usaglasio se da micro-USB bude u budućnosti standardni konektor na mobilnom aparatu za prenos podataka i punjenje baterije mobitela.

Micro USB standard je uveden u januaru 2008. godine od strane Foruma USB implementatora. Sa ovim je prvi put prepoznata potreba za univerzalnim mehanizmom za prenos podataka i punjenje baterije mobilnih telefona. To je značajno za smanjenje frustracija korisnika, pojeftinjenje uređaja i zaštitu okoliša. Isti konektor za prenos podataka i punjenje baterije za mobitele različitih proizvođača. Kod promjene mobitela ostaje isti kabl u funkciji. Pitamo se kako i prije nije došlo do standardizacije konektora na mobitelima obzirom da se radi o jednostavnijim pristrojima.
Kod kupovine novog mobitela nema isporuke glomaznog punjača, samo jedan minijaturni USB kabl, ako ga kupac već nema od starog mobitela.
Kineska vlada je inače, prva proglasila micro USB kao državni standard za telefonske punjače.
Dakle, kod izbora novog mobitela obavezno tražite one koji imaju micro USB port i omogućuju punjenje preko USB kabla.